Datum objave: 25.4.2023.
„ U zadruzi svi moraju isto raditi, imaju jednaka prava i dužnosti“– kratak je opis jedne od najpoznatijih zadruga iz omiljenog dječjeg filma Vlak u snijegu zadruge Sloga.
Vođenim ovim motom, sigurnim koracima, ulazimo u novu priču projekta “E, baš hoću biti poduzetnik” priču o važnosti osnivanja, ali i vođenja i rada školskih zadruga.
Odlični primjeri aktivnog učeničkog zadrugarstva su i zadruge partnerskih škola na projektu, Mravac (Osnovna škola “S. S. Kranjčević, Levanjska Varoš) i Šećerko (Osnovna škola Šećerana), koje će služiti kao inspiracija i podrška za osnivanje nove zadruge u Osnovnoj školi Antunovac.
Prvi susret u sklopu edukacije održan je 24. travnja u Antunovcu, a u priču o zadrugarstvu uvele su nas kolegice Blanka Horvat i Martina Švarbić iz Hrvatskog saveza učeničkih zadruga.
Na prvom susretu sudionici su upoznati s povijesti učeničkog zadrugarstva, načinima osnivanja i funkcioniranja učeničkih zadruga, što sve od dokumentacije treba voditi jedna učenička zadruga, što sve treba za uspješno sudjelovanje na županijskoj i državnoj smotri. Posebna tema prvog susreta u sklopu edukacije bili su i školski vrtovi, tj. kako uspješno organizirati i voditi vrt u sklopu učeničke zadruge te kako osmisliti uspješan proizvod iz školskog vrta.
I zapamtite –„Kad se male ruke slože, sve se može.“
Povijest učeničkog zadrugarstva je dugotrajna i kompleksna priča koja ima jako dobre rezultate. Danas na području Republike Hrvatske unutar Hrvatskog saveza učeničkih zadruga aktivno djeluje 691 učenička zadruga, oko 2000 mladih zadrugara i preko 2000 mentora koji su velika stvaralačka energija i potencijal naših zajednica. Hrvatski savez učeničkih zadruga je organizacija koja pruža podršku onim školama koji žele osnovati ili unaprijediti rad školskih zadruga. U sklopu projekta hobIT u tijeku je ciklus edukativnih radionica o osnivanju i djelovanju učeničkih zadruga od kojih se prva održala u Osnovnoj školi Antunovac. Nakon radionice uživo slijede nam online radionice koje će sudionicima projekta približiti načine rada zadruga.
Kada i kako je započela priča o učeničkim zadrugama i zašto su one sjajna platforma za razvijanje različitih vještina kod učenika i nastavnika ispričala nam je Blanka Horvat, glavna tajnica Saveza.
Prve učeničke organizacije koje su se okupljale oko nekakvog zajedničkog posla pojavljuju se 1850-60ih godina na Braču, u Križu pa čak i u Slavoniji. Naime, ovo su bile aktivnosti koje kasnije prepoznajemo kao organizirane aktivnosti učeničkih zadruga. Učeničke zadruge kao izvannastavna aktivnost pojavljuju se 50tih godina prošloga stoljeća, a aktivnosti kojima su se bavile su uglavnom bile poljoprivrednog tipa – sadnja, uzgajanje cvijeća i ljekovitog bilja, uzgoj voća i sl. Odličan primjer dobre prakse je učenička zadruga Jabuka iz Križa. Sve radove u voćnjaku obavljaju učenici zajedno s voditeljem zadruge, a zadruga ima 5 sekcija: voćari, keramičari, cvjećari i ekolozi. Škola broji 551 učenika i preko 50% njih uključeno je u rad zadruge. Zadruga raspolaže voćnjakom koji se rasprostire na površini od 1 ha s oko 900 stabala, a posjeduje i skladište sa spremištem za strojeve. Ovo je zaista primjer dobre prakse jer danas barem desetak bivših učenika ove zadruge razvija svoja poljoprivredna poslovanja.
Učeničke zadruge u Hrvatskoj djeluju temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju, u kojemu članak 39. kaže da škola može osnovati učeničku zadrugu i razvijati te prodavati različite proizvode ali da se sva stečena dobit mora upotrijebiti za daljnji rad zadruge odnosno škole.
Kako se pokreće učenička zadruga?
Najbitnija je volja i entuzijazam ljudi unutar škole. Dokumentaciju i papirologiju možete pronaći na našoj službenoj stranici. Prije nego se donese odluka o pokretanju zadruga dobro je odlučiti koje sekcije zadruge želite razvijati, a nakon odluke školskog odbora sastavlja se plan i program rada u kojemu naravno sudjeluju i učenici – budući zadrugari. Ispunjena dokumentacija se šalje nama jer mi vodimo registar zadruga. Nakon toga spremni ste za početak rada zadruge.
Na što se najčešće učeničke zadruge fokusiraju kroz svoj rad?
Imamo tri osnove djelatnosti kojima se zadruge uglavnom bave; poljoprivredna proizvodnja, čuvanje tradicije i rukotvorina te izrada ukrasnih i uporabnih predmeta. Poljoprivredna proizvodnja je u padu jer sve više učeničkih zadruga dolazi iz urbanih sredina koje nemaju uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje. No, djelatnost čuvanja tradicije i baštine je iznimno važna jer učenici osmišljavaju i nove proizvode, traži se kreativnost i inovativnost. Dobar primjer je lepoglavska čipka od koje su učenici proizvodili naučnice, medaljone, broševe i slično.
Je li učenička zadruga i dobra platforma za razvijanje vještina aktivnog građanstva?
Apsolutno. Kroz zadrugarstvo se to najbolje razvija i njeguje. Bez suradnje ne možete napraviti ništa. Zato i imamo neslužbenu zadrugarsku himnu „Kad se male ruke slože, sve se može“. Učenici zajedno moraju osmisliti proces proizvodnje, kakve su im mogućnosti i potrebe, s kojim financijskim resursima raspolažu, koje su potrebe zajednice i svojevrsno istraživanje tržišta. Sve su to vještine koje će im kasnije koristiti u životu.
Jača li zadruga ulogu škole u manjim zajednicama?
Kada dođete u školu u kojoj djeluje zadruga to se jako vidi. Uvijek imaju svoje proizvode koje prodaju u lokalnoj zajednici, sudjeluju na manifestacijama i prepoznate su kao dobra prilika za suradnju s lokalnim poduzetnicima. Recimo primjeri suradnje pilana i zadruga gdje pilane doniraju ostatke školskim zadrugama od kojih oni naprave različite proizvode, to bude zaista zanimljivo.
